

Dobro došli u grad koji čuva tradiciju a ujedno i aktivno radi na modernizaciji grada. Dobro došli u grad dobrih i poštenih domaćina, srdačnih ljudi i dobronamernih prijatelja.
Istorija grada
Najstariji tragovi života na tlu Jagodine potiču iz mlađeg kamenog doba oko 5500 godina pre nove ere. U prvom veku nastalo je Rimsko naselje pod „Đurđevim brdom“.
Srednjovekovno selo Jagodna prvi put se pominje 15. jula (28. jula po novom kalendaru) 1399. godine u jednom dopisu Kneginje Milice i njenih sinova Stefana i Vukana, Dubrovačkoj opštini. Ovaj dokument je prvi sačuvani pisani podatak da je Jagodina postojala u 14. veku, ali da je bila i privremena vladaraska rezidencija.
8. jula 1411. godine Despot Stefan Lazarević, održao je u tadašnjoj Jagodnjoj, Sabor uz prisustvo sveštenika i vlastele, na kome je doneo zlatopečatnu povelju (hrisovulju) kojom je manastiru Hilandar dodelio nove povlastice i imanja.
U vreme Turaka na teritoriji Jagodine nastalo je naselje, koje su Turci nazvali Jagodina palanka, pa otuda kasnije i sadašnje ime. U tom periodu uloga Jagodine bila je uglavnom saobraćajna, kao stanica radi prenoćišta.
Sa Kočinom krajinom 1788-1791. godine počinju oslobodilački ratovi srpskog naroda protiv Turaka. Dve najvažnije bitke na samom početku Prvog srpskog ustanka odigrale su se u Jagodini.
U prvoj bici, Karađorđe je pretrpeo neuspeh, dok je u drugoj pobedio Turke i tako oslobodio Jagodinu. Posle Drugog srpskog ustanka Jagodina se privredno stabilizuje i razvija se u pograničnu varoš (do 1833. god.) tadašnje Miloševe Srbije.

Na početku XIX veka grad je imao oko 200 dućana i 330 zanatlijskih radnji. Pedesetih godina XIX veka otvoreni su prvi industrijski objekti, kao i škole, apoteke, bolnica i to:

Prvo čitalište
Čitalište u Jagodini ulazi u red najstarijih čitališta u Srbiji. Prvi podatak o postojanju Čitališta nalazimo 1851. u Izveštaju Društva srpske slovesnosti u kome se ono pominje kao korisnik Glasnika Društva. Imalo je u svom razvoju burnu istoriju, prekide u radu, uspone i padove.

Prvi industrijski objekat u Srbiji
Prva fabrika stakla je izgrađena po ideji Avrama Petronijevića. Ova fabrika je ujedno i prvi industrijski objekat u Srbiji.
Radionica za proizvodnju plovnih objekata
Radionica za proizvodnju plovnih objekata je nastala po oslobođenju Jagodine od Turaka.

Prva apoteka Đorđa Krstića
1851. godine Đorđe Krstić, inače magistar farmacije, koji je vodio poreklo iz Rume zvanično dobio dozvolu od tadašnjeg srpskog kralja Aleksandra Obrenovića da u varošici Jagodina otvori prvu apoteku, što se i dogodilo godinu dana kasnije. U tom smislu je prva apoteka u Jagodini ona koja je bila u vlasništvu Đorđa Krstića i koja je radila od 1852. godine.

Osnovana prva bolnica
Prva okružna bolnica pod nazivom Okružni špitalj počela je sa radom krajem 1867. godine (15 nakon otvaranja prve apoteke u Jagodini).

Osnovana Jagodinska realka
Gimnazija u Jagodini osnovana je davne 1869. godine, kao prva srednja škola u Jagodini pod nazivom gimnazijska realka.

Druga staklara Nacka Jankovića
Detalj iz zbirke Zavičajnog muzeja u Jagodini. Period nastanka je 1880–1890.
Prva banka – Jagodinska štedionica
Sa razvojem industrije i trgovine u Jagodini, razvila se i Jagodinska štedionica. Prva banka je otvorena u Beogradu 1869. godine.

Izgrađena je železnica i prvi voz prolazi kroz Jagodinu
Prva železnička stanica u Jagodini sagrađena je krajem 19. veka kada je voz prošao prugom Beograd-Niš. Bila je to u ono vreme jedna od najlepših stanica u zemlji, a našla se i na poštanskim razglednicama. Prvobitni izgled zgrade promenjen je sedamdesetih godina prošlog veka kada je adaptirana.

Jagodinska muška učiteljska škola
Muška učiteljska škola osnovana je 1898. godine, kao treća po redu u tadašnjoj Srbiji. Zakon o ustanovljenju Muške učiteljske škole u Jagodini donela je Narodna skupština Kraljevine Srbije u Nišu 26. jula 1898. godine, a škola je počela sa radom 13. decembra iste godine. Na osnovu ovog zakona za upravitelja škole postavljen je profesor Sreten Adžić. Svečanom otvaranju škole prisustvovali su ministar prosvete Andra Đorđević i brojni gosti.
Razvoj velikog broja industrijskih preduzeća
Početkom XX veka Jagodina je imala veliki broj industrijskih preduzeća, kao i zanatskih i trgovinskih radnji, a 1902.godine otpočela je sa radom i klanica Pietra Klefiša.
Jagodinu su od okupatora u Drugom svetskom ratu oslobodile jedinice Crvene armije , 17. oktobra 1944. godine. Grad, tada opština, 22. septembra 1946. godine dobija ime Svetozarevo po socijalisti Svetozaru Markoviću, međutim na referendumu 1992. godine vraća mu se staro ime Jagodina.
Јagodina je danas moderan grad u kome živi veliki broj mladih.
Mesto je koje često posećuju turisti iz svih krajeva Srbije, Evrope i drugih kontinenata.
